Ovo je jedna od onih tema koje zovemo “centralnim”. Jer, kada se uzme u obzir da razvoj psihe ima kontinuitet, da je svaka naredna faza tj. stadijum važniji od prethodnog a da “konac delo krasi”, i da nepoznanice zadovoljstva vlastitim životom dolaze na kraju, ondaCeo tekst >>

Kada se na jednom mestu nađu učitelji, vaspitači, psiholozi, umetnica, rekonektičarka, psihoterapeut, koji su ujedno i roditelji, onda to garantuje zanimljiv sadržaj predavanja i radionica koje će organizovati. Osnovni glagol možda je “biti” ili “to be”, ali iz naše perspektive odmah iznad samog postojanja jeCeo tekst >>

Opšti okvir Sve što postoji, bez obzira da li je živo ili neživo, valorizuje se i realizuje, tj postoji i opisuje se kroz osobine. Osobina daje posebnost, osobnost. Kada je reč o živim bićima, za osobine se kaže da su „element opisa jedinki i grupaCeo tekst >>

Дете основношколског узраста има јасно структуриран дан. Активности су дефинисане временом и простором и у устаљеном ритму. Нарочито је та организованост видљива у школи у којој је тачно утврђен распоред одржавања часова различитих предмета и временски и просторно. Дете и после школе има одређени распоредCeo tekst >>

Samoregulišući princip Da bismo potpunije razumeli mehanizme odbrane pre svega smo se bavili organizmičkom samoregulacijom. Kako funkcioniše ovaj samo-organizujući princip? Važno je razumeti da princip samoregulacije funkcioniše nezavisno do nas samih. U svojoj osnovi on ima zakonitost da teži ka tome da stvari u poljuCeo tekst >>

Desenzitizacija Desenzitizacija je jedan od mehanizama odbrane koji se može objasniti kao minimiziranje telesnih senzacija, odnosno kao neosećanje u telu. Organizam izbegava da oseti sebe ili svoju sredinu. Može se zamisliti kao telo koje je anestezirano i ništa ne oseća. Ono što je u teluCeo tekst >>

Sve teži ravnoteži. “Prostor” između dve ravnoteže nazvali smo “razvoj”. Razvoj se dešava u “sada i ovde”, ali je dobro pitanje: “Šta sve ulazi u ‘sada i ovde’?” Kada smo imali pet godina, na primer, igrali smo se i u ‘sada i ovde’ ulazilo jeCeo tekst >>

Tekst objavljen u Vrnjačkim novinama za mart 2017. godine Terapija (starogrčki θεραπεία therapeia, opsluživanje, negovanj, dvorenje, lečenje) je, po Vujakliji, nauka o lečenju uopšte, ako je opšta, ili samo pojedinih bolesti, ako je specijalna terapija. Ukoliko se leče samo simptomi, naziva se simptomatska, a ako se uklanjaju uzroci bolesti, onda jeCeo tekst >>

Većina ljudi će prepoznati fotografiju, globus ili kartu planete Zemlje. Čime je vide, znaće o čemu je reč. Većina ljudi će svoj rodni kraj prepoznati po nekom brdu, reci… Znaće kakve su zime i leta, prosečna količina padavina, visina snega, i druge karakteristike podneblja. NekadaCeo tekst >>

STRUKTURA PSIHE – definisanje pojma Prvi deo U psihološkoj radionici pod nazivom „Struktura psihe“ koju smo realizovali dva puta u Emoracio edukativnom centru u Metikošima sa ukupno 27 ljudi, uzrasta od 22 do 63 godine (učesnici radionica su u većini ženskog pola, bila su ukupnoCeo tekst >>

STRUKTURA PSIHE – odnos racionalnog i emotivnog Drugi deo Važan uvid koji smo zajedno osvestili tokom radionice, a tiče se međusobnog odnosa različitih delova psihe, jeste da ne idemo u akciju bez preseka kognitivnog i emotivnog. Tragamo za mestom u sebi na kome su ovaCeo tekst >>