Redakciju časopisa „Republika duha“ za sada čine:

  • prof. dr Dražen Pavlica
  • Nataša Ristić Velimirović
  • Aleksandra Stanković
  • Jelena Stojković
  • Igor Mitrović
  • Petar Jeknić

Svi učesnici Prvog marginalističkog naučno-stručnog skupa pozvani su da se, u skladu sa oblastima marginalizma koje su razvijali u svojim tekstovima, uključe u rad redakcije i oblikovanje budućih brojeva časopisa. Redakcija podrazumeva zajednički rad na pisanju, promišljanju i oblikovanju časopisa, kao i na razvoju marginalizma kao teorijskog i praktičnog pristupa.

Polja marginalizma u radu redakcije

Polazeći od Pavličinih 19 aspekata marginalizma, članovi redakcije u svom radu pokrivaju različite dimenzije margine, što se jasno vidi i u radovima objavljenim u zborniku „Zapisi sa margine“ .

  • Dražen Pavlica – aksiološko, gnoseološko, filozofskoantropološko, subverzivno-ironijsko
    (osnovno teorijsko utemeljenje marginalizma i njegova višedimenzionalnost)
  • Nataša Ristić Velimirović – psihoantropološko, filozofskoantropološko, aksiološko
    (psihoterapijski rad i filozofsko razumevanje subjekta na margini, sa naglaskom na unutrašnje iskustvo i potencijal promene)
  • Aleksandra Stanković – kulturološko-filološko, estetičko, subverzivno-ironijsko
    (jezik, tumačenje i oblikovanje izraza margine; lektorsko i jezičko oblikovanje časopisa)
  • Jelena Stojković – estetičko, potkulturno, psihoantropološko
    (umetnost kao prostor marginalističkog izraza i rada sa marginalnim grupama)
  • Igor Mitrovićsocioantropološko, egzistencijalno, subverzivno-ironijsko
    (beskućništvo kao iskustvo margine, ali i razvoj marginalističke metode kroz autentične i inovativne projekte)
  • Petar Jeknić – psihoantropološko, gnoseološko, teleološko, antifatalističko, filozofskoantropološko
    (razvoj ličnosti, marginalistička vertikala i proces promene)

Šta je marginalizam?
Marginalizam je pristup koji marginu posmatra kao prostor nastajanja, promene i stvaranja smisla. On ne predstavlja ideološki pravac niti pokušaj da se zauzme centar, već razvija osetljivost za ono što nastaje na ivici (margini), u čoveku, odnosu i društvu.

Marginalizam podrazumeva:

  • prepoznavanje vrednosti onoga što je zanemareno
  • osluškivanje margine svesti i ideja koje se na njoj pojavljuju
  • razvijanje ideja kroz neposredno iskustvo i znanje
  • spremnost na ličnu i profesionalnu transformaciju

Časopis kao prostor margine

„Republika duha“ je časopis za istraživanje i življenje margine kroz:

  • osmišljene ideje
  • izvedene projekte
  • i različite oblike praktičnog delovanja

Bilo da je reč o:

  • nesistemskim i nespecifičnim rešenjima
  • ili radu sa marginalnim grupama

zajedničko im je da nastaju kroz autentične, inovativne i marginalističke pristupe.

To se jasno vidi u radovima autora poput:
Borivoja Todorovića (zavisnost)
Igora Mitrovića (beskućništvo)
Olivere Pantelić (rad sa osobama sa smetnjama u razvoju)
Jelene Stojković (kreativne radionice)

ali i u radovima koji marginalizam razvijaju kroz različite oblasti iskustva i znanja:

kao i u tekstovima koji direktno razvijaju marginalistički pristup i njegovu primenu u razumevanju ličnosti i njene promene, gde se ne radi samo o temi margine, već o načinu rada i promišljanja koji je sam po sebi marginalistički.

Zaključno

Redakcija „Republike duha“ zapravo predstavlja radni prostor u kojem se marginalizam razvija, proverava i živi. Dobro su došli svi koji mogu doprineti osmišljavanju i razvoju marginalizma.